Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.

Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.
Dio Rusko-ukrajinskog rata
Vojno stanje        Pod kontrolom Ukrajine        Pod okupacijom Rusije i proruskih snaga
Vrijeme 24. veljače 2022. – danas Lokacija Ukrajina i Rusija Ishod I dalje traje, čime se nastavlja intenzivna faza Rusko-ukrajinskog rata započeto 2014. godine
Sukobljeni
Rusija Donjecka NR[a] Luganska NR[a] Bjelorusija[b]	Ukrajina
Vođe
Vladimir Putin Sergej Šojgu Aleksandr Dvornikov Genadij Židko Mihail Mišustin Valerij Gerasimov(WIA)[6] Vladimir Kolokoljcev Sergej Surovnikin Denis Pušilin Vladimir Paškov Leonid Pasečnjik Sergej Kozlov	Volodimir Zelenskij Denis Šmihalj Oleksij Reznikov Denis Monastirskij Oleksij Danilov Valerij Zalužnij Kirilo Budanov Serhij Šaptala Ruslan Homčak Oleksandr Sirskij Vitalij Kličko
Vojne snage
Rusija: oko 175 000[7] do 190 000[8] Donjecka NR: 20 000[9] Luganska NR: 14 000[9]	Ukrajina: 196 600 (oružane snage) 102 000 (paravojne snage) 900 000 (rezervne snage)[9]
Posljedice
Ruski vizualno potvrđeni gubitci od 24. veljače do 26. 9. 2022: Prema stranici Oryxspioenkop:[10] 1192 tenka 1315 borbenih vozila pješaštva 166 borbenih oklopnih vozila 95 komada tegljenih topničkih oruđa 211 komada samovoznog topništva 109 višecjevnih bacača raketa 72 PZO sustava 58 zrakoplova 50 helikoptera 131 bespilotna letjelica 11 brodova 1675 kamiona, džipova i drugih vozila	Ukrajinski vizualno potvrđeni gubitci od 24. veljače do 26. 9. 2022: Prema stranici Oryxspioenkop:[11] 267 tenkova 245 borbenih vozila pješaštva 107 borbenih oklopnih vozila 53 komada tegljenih topničkih oruđa 54 komada samovoznog topništva 22 višecjevnih bacača raketa 46 PZO sustava 47 zrakoplova 14 helikoptera 36 bespilotnih letjelica 20 brodova 344 kamiona, džipova i drugih vozila
25+ ukrajinskih civila ubijeno[12] 100.000 civila raseljeno[13] 1 turski brod oštećen[14] 1 komercijalni brod s moldavskom zastavom oštećen[15][16] Po ukrajinskim izvorima: ukupno 137 Ukrajinaca ubijeno, 316 ranjeno[17]

Dana 24. veljače 2022. godine, Ruska Federacija je pokrenula masovnu invaziju na Ukrajinu, eskaliravši tako Rusko-ukrajinski rat koji je započeo 2014 godine. Bio je to najveći napad na europsko tlo još od Drugog svjetskog rata.^[18] Početkom 2022. invaziji je prethodilo dugotrajno gomilanje ruske vojske na ukrajinskim granicama. Nekoliko dana prije invazije, Rusija je priznala dvije samoproglašene paradržave unutar ukrajinskih granica: Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku. Dana 21. veljače, Oružane snage Ruske Federacije ušle su u regiju Donbas na istoku Ukrajine, a 22. veljače Savjet Federacije jednoglasno je ovlastilo predsjednika Putina da koristi vojnu silu izvan Rusije.

Dana 24. veljače, oko 5 sati ujutro po istočnoeuropskom vremenu, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin je najavio provođenje „specijalne vojne operacije” u istočnoj Ukrajini, nakon čega su nekoliko minuta kasnije počeli raketni udari širom Ukrajine, uključujući i glavni grad Kijev. Ukrajinska granična služba objavila je da su napadnuti njeni granični prijelazi s Rusijom i Bjelorusijom.^[19][20] Dva sata kasnije, ruske kopnene snage ušle su u zemlju.^[21] Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odgovorio je objavom izvanrednog stanja, prekidom diplomatskih odnosa s Rusijom i najavom opće mobilizacije. Invazija je naišla na široku međunarodnu osudu, uključujući sankcije koje su nametnute Rusiji, dok su s druge strane antiratni prosvjedi u Rusiji rezultirali masovnih uhićenjima prosvjednika.^[22] Prije invazije, neke od članica NATO-a pružale su materijalnu i oružanu podršku Ukrajini; makar NATO kao organizacija nije.^[23] Dana 15. ožujka 2022. godine generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je istaknuo odlučno opredjeljenje "NATO saveznika" da pruže podršku Ukrajini u oružju, streljivu i drugim sredstvima potrebnima za obranu.^[24]

Odmah nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Europska unija, Sjedinjene Američke Države i druge Ukrajini prijateljske zemlje odlučile su pružiti Ukrajini žurnu gospodarsku pomoć i opskrbu ratnim materijalom,^[25] te primijeniti ozbiljne ekonomske sankcije protiv Rusije. Dana 3. siječnja 2022. god., Bruno Le Maire, ministar financija Francuske, dao je procjenu da će tisuću milijardi dolara vrijedna imovina ruske države, te nekih poduzeća i "svih oligarha" biti zamrznuta sankcijama. Dodao je da Europska unija neće vojno intervenirati, ali "smo potpuno odlučni da iskoristimo svu ekonomsku i financijsku moć kojom raspolažemo... već nanosimo tešku štetu ruskoj ekonomiji [i] financijskom sustavu".^[26]

Izuzev što svjetskim opskrbnim lancima prijete nestašice energenata i raznih sirovina (primjerice paladija, aluminija i drugih strateški važnih materijala) koje se dobavljaju iz Rusije, i koje bi međunarodnim sankcijama mogle biti isključene s tržišta, očekuje se već na početku rata i znatna šteta za svjetsko gospodarstvo zbog prestanka rada dobavljača koji djeluju u Ukrajini.^[27] Ukrajina je prije rata ostvarivala, primjerice, blizu polovice svjetske proizvodnje suncokreta i ulja od šafranike, te 70 do 90 posto proizvodnje plina neona.^[28] Prestanak rada pogona za proizvodnju neona u ukrajinskim primorskim gradovima Mariupolju i Odesi početkom rata doveli su u pitanje održivost globalne proizvodnje čipova.^[29]

Nakon 3 tjedna rata, oko 1/4 ukupnog stanovništva Ukrajine napustilo je svoje domove: smatra se da je približno 6,5 milijuna ljudi raseljeno unutar Ukrajine, a oko 3,5 milijuna izbjeglica napustilo je područje države.^[30]

Nakon što je Rusija krajem ožujka i početkom travnja 2022. god. - nakon velikih razaranja Ukrajine i vrlo značajnih gubitaka vlastite tehnike (dio zbog kvarova i nestanka goriva zbog neadekvatne logistike za previše rastegnute ruske snage; značajni brojevi takve opreme naposljetku su pali u ukrajinske ruke) i ljudstva - morala odustati od pokušaja da preko ravnica u sjevernom dijelu Ukrajine okruži i opkoli glavni grad Ukrajine Kijev; narednih mjeseci su ruske snage izvršile značajni napor - popraćen žilavim ukrajinskim otporom - radi ovladavanja cjelokupnom Luhanskom oblasti i potom Donjeckom oblasti. Nakon toga se bilježe u rujnu 2022. godine značajni uspjesi oružanih snaga Ukrajine, koji su u velikoj ofenzivi u Harkovskoj oblasti oslobodile oko 9.000 četvornih kilometara teritorija i (ponovo) zarobile znatne količine oružja i streljiva.^[31]

Sjedinjene Američke Države, Europska unija, NATO pakt i njihovi bliski saveznici su od samog početka pružili znatnu potporu Ukrajini. a u prosincu 2022. godine su za narednu godinu obećale 32 milijarde dolara financijske pomoći "kako bi se zadovoljile urgentne kratkoročne financijske potrebe Ukrajine", dodajući da su spremne dati i više ako za to bude potrebe.^[32] Ukrajini saveznici šalju i znatnu pomoć u oružju, vojnoj opremi i drugim dobrima; te su samo Sjedinjene Američke Države kao najznačajniji saveznik - koji pruža nešto više od 70% vojne, nešto više od 60% humanitarne i nešto više od 40% financijske pomoći koju prima Ukrajina od početka rata - već tijekom 2022. godine poslale sveukupnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 68 milijardi dolara.^[33]

U drugoj polovini 2023. god., analitičari konstatiraju da je rat prouzročio oko 200.000 smrti i oko 300.000 ozbiljnih ranjavanja vojnika. Žrtava među civilima je manje, zahvaljujući velikim evakuacijama koje uključuju po približno 5 milijuna Ukrajinaca raseljenih unutar države, i daljnjih 5 milijuna koje je izbjeglo u inozemstvo. Rusija je izrazito povećala vojne rashode, a Ukrajina uspijeva održati korak samo zahvaljujući desetcima milijardi dolara vrijednoj pomoći koju dobiva od prijateljskih zemalja. Usprkos zapadnim ekonomskim sankcijama, Ruska ekonomija se pokazala spremnim reorijentirati na trgovinu s drugim zemljama i osigurati stabilnu opskrbu svojega stanovništva i vojnih snaga. Ukrajinsko gospodarstvo se usprkos gubitku 11 posto teritorija i vrlo značajnim štetama zbog bombardiranja ključne infrastrukture, pokazuje sposobnom i dalje nastaviti svoju aktivnost.^[34] Kako se rat vodi na Ukrajinskom teritoriju, ondje je i glavnina šteta: do sredine 2023. god. se procjenjuje da je ondje nastalo oko 97 milijardi izravnih ratnih šteta, pri čemu bi obnova nakon rata stajala - ako bi rat odmah završio - oko 350 milijardi dolara.^[35]

1. ↑ South Ossetia recognises independence of Donetsk People's Republic. Information Telegraph Agency of Russia. 27. lipnja 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. studenoga 2016. Pristupljeno 31. siječnja 2022.
2. ↑ Alec, Luhn. 6. studenoga 2014. Ukraine's rebel 'people's republics' begin work of building new states. The Guardian. Donetsk. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. siječnja 2022. Pristupljeno 31. siječnja 2022.. The two 'people's republics' carved out over the past seven months by pro-Russia rebels have not been recognised by any countries, and a rushed vote to elect governments for them on Sunday was declared illegal by Kiev, Washington and Brussels.
3. ↑ Общая информация. Official site of the head of the Lugansk People's Republic. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. ožujka 2018. Pristupljeno 11. ožujka 2018.. 11 июня 2014 года Луганская Народная Республика обратилась к Российской Федерации, а также к 14 другим государствам, с просьбой о признании её независимости. К настоящему моменту независимость республики признана провозглашенной Донецкой Народной Республикой и частично признанным государством Южная Осетия. [On 11 June 2014, the Luhansk People's Republic turned to the Russian Federation, as well as to 14 other states, with a request to recognise its independence. To date, the republic's independence has been recognised by the proclaimed Donetsk People's Republic and the partially recognised state of South Ossetia.]
4. ↑ Lister, Tim; Kesa, Julia. 24. veljače 2022. Ukraine says it was attacked through Russian, Belarus and Crimea borders. CNN. Kyiv. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
5. ↑ Rodionov, Maxim; Balmforth, Tom. 25. veljače 2022. Belarusian troops could be used in operation against Ukraine if needed, Lukashenko says. Reuters. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
6. ↑ https://polishnews.co.uk/ukraine-media-general-valery-gerasimov-chief-of-the-russian-general-staff-wounded-at-izium/
7. ↑ Barnes, Julian E.; Crowley, Michael; Schmitt, Eric. 10. siječnja 2022. Russia Positioning Helicopters, in Possible Sign of Ukraine Plans. The New York Times. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. siječnja 2022. Pristupljeno 20. siječnja 2022.. American officials had expected additional Russian troops to stream toward the Ukrainian border in December and early January, building toward a force of 175,000.
8. ↑ Bengali, Shashank. 18. veljače 2022. The U.S. says Russia's troop buildup could be as high as 190,000 in and near Ukraine. The New York Times. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. veljače 2022. Pristupljeno 18. veljače 2022.
9. ↑ ^{a b c} The military balance 2021. International Institute for Strategic Studies. Abingdon, Oxon. 2021. ISBN 978-1032012278
10. ↑ =Mitzer, Janovsky, Oliemans i suradnici. 24. veljače 2022. Attack On Europe: Documenting Russian Equipment Losses During The 2022 Russian Invasion Of Ukrain. Oryxspioenkop. Pristupljeno 26. rujna 2022.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
11. ↑ Mitzer, Janovsky, Oliemans i suradnici. 24. veljače 2022. Attack On Europe: Documenting Ukrainian Equipment Losses During The 2022 Russian Invasion Of Ukrain. Oryxspioenkop. Pristupljeno 26. rujna 2022.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
12. ↑ At least 25 civilians killed in Ukraine airstrikes: UN. The Business Standard. 25. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
13. ↑ Nebehay, Stephanie. 24. veljače 2022. Some 100,000 Ukrainians have left their homes, as several thousand flee abroad -U.N. estimates. Reuters. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
14. ↑ Malsin, Jared. Turkish-Owned Ship Hit by Bomb Off Coast of Odessa. Wall Street Journal. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
15. ↑ Stan, Filip. 25. veljače 2022. Alertă în Marea Neagră! Navă a Republicii Moldova, atacată de ruși. Anunțul făcut de Ministerul Apărării din Ucraina. România TV
16. ↑ Mihăescu, Alexandru. 25. veljače 2022. BREAKING O navă sub pavilionul Republicii Moldova a fost lovită de un obuz în Marea Neagră / Tot echipajul e format din marinari ruși. G4Media
17. ↑ Zelenskiy: 137 people have died in the Russian invasion. The Guardian. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
18. ↑ News, A. B. C. Russia presses invasion to outskirts of Ukrainian capital. ABC News. Pristupljeno 27. veljače 2022.
19. ↑ "Украинские пограничники сообщили об атаке границы со стороны России и Белоруссии". Interfax.ru. Pristupljeno 26. veljače 2022.
20. ↑ Russia attacks Ukraine. CNN. 23. veljače 2022. Pristupljeno 26. veljače 2022.
21. ↑ Why is Russia invading Ukraine and what does Putin want?. BBC News. 25. veljače 2022. Pristupljeno 26. veljače 2022.
22. ↑ Groppe, Courtney Subramanian, Michael Collins, Rebecca Morin, Joey Garrison and Maureen. Biden details new Russian sanctions as death toll climbs in Ukraine. USA Today. Pristupljeno 26. veljače 2022.
23. ↑ NATO to deploy thousands of commandos to nations near Ukraine. Al Jazeera. Pristupljeno 27. veljače 2022.
24. ↑ Press conference by NATO Secretary General Jens Stoltenberg ahead of the Extraordinary meeting of NATO Ministers of Defence (engleski), službene stranice NATO pakta, 15. ožujka 2022.
25. ↑ "EU će pomoći u naoružavanju Ukrajine", DW, 27. veljače 2022.
26. ↑ "French Finance Minister on Economic Sanctions Against Russia", PBS (Amanpour&Co.) 3. ožujka 2022.
27. ↑ "Car parts, chips, sunflower oil: War in Ukraine threatens new shortages"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. svibnja 2022. (Wayback Machine), Business Journal, 28. veljače 2022.
28. ↑ "How the Ukraine-Russia Conflict Will Raise the Price of Snack Foods", ABBY VESOULIS, "Time", 7. ožujka 2022.
29. ↑ "More Chip Shortage Fears as Ukraine Halts Neon Output", Isobel O'Sullivan, "Tech.co", 14. ožujka 2022.
30. ↑ "A quarter of Ukrainians have fled their homes. Here's where they've gone", George Ramsay, CNN, 21. ožujka 2022. (updated). Pristupljeno 23. veljače 2022.
31. ↑ "Ruski proboji jalovi, Ukrajina stabilizira bojište: ‘Agresor u sjeni ofenziva razvija novu taktiku‘", Igor Tabak, Jutarnji list, 16. rujna 2022.
32. ↑ "G7 commits to $32 bln in budget support for Ukraine in 2023", Reuters, 22. prosinca 2022.
33. ↑ "Aid to Ukraine Explained in Six Charts", Mark F. Cancian, CSIS, 18. studenog 2022.
34. ↑ "Blood and billions: the cost of Russia's war in Ukraine", Guy Faulconbridge, 23. kolovoza 2023.
35. ↑ "Rebuilding Ukraine after Russian invasion may cost $350 bln, experts say", Andrea Shalal, "Reuters", 9. rujna 2022.

Pogreška u citiranju: oznake <ref> postoje za skupinu "lower-alpha", ali nema pripadajuće oznake <references group="lower-alpha"/>